Divlje deponije su jedan od najvećih ekoloških izazova

• By: Web team

Mjesta na kojima se otpad odlaže neregularno nazivamo divljim deponijama. Najčešće su ovakvi prizori vidljivi u šumama, pored rijeka ili uz ivice puteva. Na ovakvim deponijama, nesavjesni građani odlažu razni otpad, od građevinskog materijala, namještaja, dotrajalih kućanskih aparata, pa do animalnog otpada.

Veliki problem ovih deponija jeste što građani na ovaj način, ne samo da narušavaju izgled ekosistema na kojem vrši odlaganje, nego posljedice odlaganja otpada na ovakav način mogu biti dalekosežne.

Neadekvatno odlaganje otpada uzrokuje zagađenje zemljišta i podzemnih voda a divlje deponije obiluju raznim opasnim tvarima kao npr. raznim vrstama hemikalija iz bačenih aparata. Najčešće prirodnim putem, putem padavina ili vjetom, otrovne materije se šire na druge lokalitete koji nisu prvobitna odlagališta otpada. Štetne materije se rastvaraju i na ovaj način se zagađuje zemljište i podzemne vode a nerijetko i površinske vode a sve  te opasnosti dolaze i do čovjeka i vrlo ozbiljno mogu da ugroze zdravlje ljudi.

Dakle, otpad u prirodi utječe ne samo na površinu na kojoj se odlaže, nego na čitavo okruženje. Veliki broj nelegalnih deponija nastaje uz riječne tokove.

Radnici Poslovne jedinice”Šumarija Zenica” izvršili su uklanjanje divlje deponije smeća iz odjela 72, G. J. Nemila-Bistričak, a koja je formirana uz regionalni put Nemila-Bistričak i rijeku Ograjinu. Cilj je bio ukloniti smeće i učiniti ovaj krajolik prirodnijim te čišćenjem ovaj krajolik vratiti u stanje kakvo priroda zaslužuje.

I ne samo u Zenici, i u drugim poslovnim jedinicama, radnici naših poslovnih jedinica i ranije su  vršili čišćenja deponija, međutim, sa kratkotrajnim učinkom, s obzirom da su u većini slučajeva na istim lokacijama ponovo nastajale iste.

Pojedinačni primjeri su dobri, međutim ukoliko kao društvo ne uradimo nešto više, ovaj problem se neće riješiti. Akcijama čišćenja uz organizacijsku podršku lokalne zajednice kao i edukacija stanovništva, te saradnja sa stanovništvom u smislu prijava pojedinaca inspekcijama, omogućavanje anonimnih prijava, postavljanje video nadzora uz upozorenje  za snimanje mjesta i subjekta, pojačan inspekcijski nadzor i kažnjavanje pojedinaca, mjere su koje uveliko mogu doprinijeti rješavanju problema ilegalnih ili divljih deponija.

Također, jako je važno razvijanje održivih sistema reciklaže koji podrazumijevaju veću angažovanost svih sektora društva, od lokalnih zajednica do industrije kroz implementaciju novih tehnologija i boljih infrastrukturnih rješenja. Razvijene zemlje EU već primjenjuju napredne tehnologije za energetsku valorizaciju otpada, kao što je proizvodnja bioplina i spaljivanje otpada u elektranama na biomasu. U BiH je potrebno razvijati slične projekte koji bi omogućili smanjene količine otpada na deponijama i njegovo pretvaranje u korisnu energiju.

Osim toga, nužno je unaprijediti zakonodavne okvire kako bi se uskladili s EU standardima u oblasti upravljanja otpadom. To će omogućiti bolju integraciju tržišta BiH u europski ekološki sistem i doprinositi održivom razvoju.

Nažalost, iako je različitim propisima strogo zabranjeno odlaganje otpada uz vodotoke, otpad u rijekama, potocima i šumama je realnost i nije riječ o izdvojenim incidentima, nego o radnjama koje se ponavljaju i divlje deponije ostaju jedan od najvećih ekoloških izazova.

Odgovornost za rješavanje problema divljih deponija je na svima nama i samo zajedničkim djelovanjem građana i institucija možemo onemogućiti njihov negativan utjecaj na prirodu a ujedno i doprinijeti boljem kvalitetu zraka, vode i šume.