Šumskogospodarske osnove

INTEGRALNI PLAN  GOSPODARENJA ŠUMSKIM RESURSIMA ZA ŠUMSKOGOSPODARSKO PODRUČJE„GORNJEBOSANSKO“

Period važnosti od 01.01.2013. do 31.12.2022. godine

 

Uvod

Iskorištavanje šumskog resursa na ovom području počelo je još u doba otomanske države (1483-1878), gdje su imovinsko – pravni odnosi u šumarstvu počivali na šerijatskom pravu i kanunskom zakonodavstvu. Šume su predstavljale javno dobro koje nije moglo biti predmet privatnog vlasništva. Sa dolaskom Austro – Ugarske vladavine, kako u vlasničkoj strukturi tako i u načinu i organizaciji proizvodnje, nastaju krupne promjene.
Na ovom području postojalo je 15 gospodarskih jedinica sa šumarskim upravama u Varešu, Srednjem (dio), Visokom (dio) i Sarajevu (dio). Godine 1955. izvršena je nova organizacija šumskih uprava (Vareš, Breza, Okruglica, Srednje, Kakanj i Sarajevo – dio), gdje su izmjenjene granice nekih gospodarskih jedinica.

ŠGP „Gornjebosansko“ je formirano Odlukom Izvršnog vijeća NR BiH br.88/61 od 14.07.1961. godine, objavljenom u Sl. Listu NR BiH broj 11/61. Prije formiranja ovog područja, šuma i šumska zemljišta državne svojine u njegovom obuhvatu su bile podijeljene na „Vareško“ i „Fojničko“ šumskoprivredno područje. Godine 2002., na osnovu člana 48. stav 1 Zakona o šumama („Službene novine FBiH“, broj 20/02 ) i člana 16. stav 4 Zakona o Vladi Zeničko – dobojskog kantona („Službene novine Ze – do kantona“ broj 16/00), ovo područje je pretrpjelo još jednu podjelu. Ova podjela je pratila granicu kantona. Dio je pripao Zeničko – dobojskom, a dio Sarajevskom kantonu.
Na osnovu novoformiranog „Gornjebosansko“ - dio šumskogospodarsko područje obuhvata slijedeće gospodarske jedinice: „Donja Misoča“, „Gornja Misoča“, „Gornja Stavnja“, „Donja Stavnja“, „Donja Trstionica Goruša“, „Gornja Trstionica Bukovica“, „Kondžilo“, „Donja Lepenica“ i „Busovača“.

1.2. Geografski položaj šumskogospodarskog područja
ŠGP „Gornjebosansko“ – dio je locirano u središnjem dijelu BiH, u istočnom dijelu Federacije BiH, u slivu gornjeg toka rijeke Bosne. Najniža tačka područja se nalazi na rijeci Bosni, ispod termoelektrane Čatići na 382 m.n.v. a najviša tačka na području je kota 1.472 zvana Planinica. Visinski dijapazon rasprostiranja ovog područja je 1.090 metara. Među dominirajuće tačke područja pored Planinice spadaju i Borovica na 1.459 m.n.v, Jelovo brdo 1.346 m.n.v, Zvijezda na 1.349 m.n.v, i Kalić brdo na 877 m.n.v.

1.3. Granice šumskogospodarskog područja
Graniči sa sljedećim područjima, na sjeveru je „Olovsko”, na istoku je „Gornjebosansko” – dio Sarajevskog kantona, dalje prema jugu je „Bistričko”, južnije „Igmansko”, zapadno se nalazi „Fojničko” i „Lašvansko”, dok je na sjevero – zapadu „Kakanjsko”.

1.4. Orografske karakteristike šumskogospodarskog područja
Orografske karakteristike ovog područja predstvaljaju vrlo složenu grupu ekoloških faktora koji mnogostruko utiču na klimu i zemljište, a time i sastav i karakteristike vegetacije. Reljef područja je izrazito brdsko – planinskog karaktera izražen u svim svojim gradacijama mezo i mikro reljefa. Najveći dio tla građen je od sedimenata iz više geoloških razdoblja, koji su u tektonskom smislu dosta oštećeni (rasjedi, bore, pukotine). Ovo područje spada u red umjereno strmih u pogledu nagiba terena.

1.5. Hidrografske karakteristike šumskogospodarskog područja
„Gornjebosansko” – dio ŠGP spada u red hidrografski razvijenijih područja. Južnim dijelom ga presijeca rijeka Bosna, na manji jugo – zapadni i veći sjevero – istočni dio. Slivna područja rječica Bukovice, Goruše, Stavnje, Misoče čine sjevero – istočni veći, te Fojničke i Radovljanske rijeke jugo – zapadni manji dio područja. Sve pobrojane rječice se direktno ulijevaju u rijeku Bosnu, izuzev Bukovice koja se Trstionicom ulijeva u rijeku Bosnu. Sva pobrojana slivna područja imaju jako razvijenu mrežu šumskih izvorišta i potoka, tako da uz ostale prirodne faktore cjelokupno područje predstavlja vrlo dobro stanište za gro autohtonih biljnih i životinjskih vrsta.

1.6. Geološko – pedološke karakteristike šumskogospodarskog područja
„Gornjebosansko“ - dio ŠGP po geološkoj kartografiji je smješteno u oblasti unutarnjih Dinarida, čiju osnovnu podlogu čine paleozojski škriljci i mezozojski krečnjaci. Pored dominirajućeg jurskog vulkanogenog sedimentnog kompleksa s ultramafitima, značajno je učešče vareške trijaske strukture i jursko – krednih sedimenata, poznatih kao pogarska serija laporaca, krečnjaka s rožnjacima i masivi krečnjaka.
Najzastupljeniji tip zemljišta ovog područja je distrični kambisol (kiselo – smeđe zemljište), javlja se u svim gospodarskim jedinicama, uglavnom se javlja na silikatno – karbonatnim stijenama i stijenama vulkanogene sedimentne formacije.

1.7. Klimatske karakteristike šumskogospodarskog područja
Šumskogospodarsko područje „Gornjebosansko“ – dio se po klimatskoj podjeli nalazi u pojasu umjereno – kontinentalne klime. Relativno velik visinski dijapazon, izražena reljefska heterogenost i razvijena hidrografija područja rezultiraju složenim mozaikom klimatskih karakteristika. Manji dio područja uz rijeku Bosnu i donje dijelove njenih pritoka ima znatno umjereniju klimu od priplaninskog dijela Zvijezde, Čemerske planine. Inače, pojas umjereno – kontinentalne klime karakterišu duge i oštre zime, sa puno sniježnih padavina i kratka, topla ljeta.
Vrijednosti klimatskih faktora bitnih za reprodukciju šuma su dosta povoljne. Srednja godišnja temperatura zraka je 6,4°C, a srednja temperatura zraka u vegetacionom periodu je 13°C. Visina godišnjeg atmosferskog taloga se kreće oko 1000 mm., od čega polovina padne u vegetacionom periodu. Prosječna godišnja relativna vlažnost vazduha je 70%.

Treba naglasiti da su navedene vrijednosti dobivene po mjerenjima na meteorološkoj stanici Ponikve, na 960 m.n.v., koja realno odgovara srednjoj nadmorskoj visini najvrijednijeg kompleksa šuma ovog područja.

1.8. Vegetacijske karakteristike šumskogospodarskog područja
Šumskogospodarsko područje „Gornjebosansko“ - dio je veoma različito po svom vegetacijskom pokrivaču, uslovljenom prije svega uzajamnim djelovanjem mnoštva različitih ekoloških faktora (stanišnih faktora) koji svojim kompleksnim djelovanjem u prirodi uzrokuju stvaranje široke skale različitih tipova šuma ovog područja. Najzastupljenije šume ovog područja su šume bukve i jele sa smrčom, javljaju se i na krečnjačkim zemljištima i na kiselim zemljištima silikatnih supstrata. U ovom području su dosta rasprostranjene sekundarne šume jele i smrče, sekundarne šume bukve i degradirane šume koje su nastale kao rezultat ljudskog djelovanja. U G.J. „Donja Lepenica“ i „Kondžilo“ se nalaze samo bukove i hrastove šume na kiselim zemljištima silikatnih supstrata.

 

Download - Preuzmi

[INTEGRALNI PLAN GOSPODARENJA ŠUMSKIM RESURSIMA ZA ŠUMSKOGOSPODARSKO PODRUČJE „GORNJEBOSANSKO“ZA PERIOD VAŽNOSTI OD 01.01.2013. DO 31.12.2022. GODINE]